Dutch Golden Age

Najčešće pitanje 2013. bilo je otprilike: “I, kako ti je gore?” Kako mi je gore? “Super!” To super saželo bi sve moje glavne utiske u jedno i nadalo se da će sugovorniku emotivno dostaviti nešto više od toga.

Ovo je pitanje toliko povezano s pitanjem “Što je Nizozemska?” i tražilo je jasniju sliku. Nizozemska je u fascinaciji donijela svoje Zlatno doba. Bez osvrta na materijalističko shvaćanje zlatnih rudnika, kao što su to činili oskudni intelektualni pratitelji alkemičara, za mene je zlatno utisnuto ovako nekako:

Trenutak kada se prve ili zadnje zrake Sunca razlamaju na čestim nizozemskim oblacima i česticama vlažnog zraka, stvarajući zlatne boje. Puše vjetar, čuješ zatezanje užeta broda na molu, šuštanje trstike u pozadini. Živi grad. Sedamnaesto stoljeće, a jedra otputovalog broda opet ulaze u Leiden. Znatiželja i pozornost klinaca. Novo i miješano u bogatstvu duha i metalnog zlata.

Ali idemo natrag, prema početku koji je donio ovaj vrhunac u broju 10. Provincije Niskih Zemalja su na spoju protestantizma i katoličanstva razvijale inovativnije misli, a poneke luke bile su moćni trgovački centri procvali još više nakon velikih geografskih otkrića. U procesu protestantske reformacije Erasmus je predstavljao put zlatne sredine tolerancije.

Rebelija protiv Špaljolske i njenih inkvizitora počela je 1568. pod vodstvom Willem van Oranje-a. Otuda i narančasta nizozemska boja. Padom Antwerpa, određena je podjela juga i sjevera Niskih Zemalja. Današnja Nizozemska, sjever pod protestantizmom, prihvaćao je religiozne i filozofske izgnanike okolnih zemalja koji su doprinosili raznovrsnoj i tolerantnoj kulturi. Bogati trgovci, Židovi, protestanti i znanstvenici nastanili su se na Sjever. Djela velikih mislilaca, poput Descartesa i Boehmea, tiskala su se u Nizozemskoj dok su drugdje bila zabranjivana. Otkriće tiskarskog stroja dva stoljeća prije doprinijelo je tom procesu. Anton van Leeuwenhock iz Delfta usavršio je mikroskop i istražio bakterije na nov način.

Ostvarena je prevlast trgovine u istočnoj Aziji, osnovana Dutch East India Company, prvo dioničko društvo. Bogatstvo se slijevalo umanjujući važnost plemstva i uvodeći socijalni status po zarađenom bogatstvu. Ono što je trebala uvesti Francuska revolucija, Nizozemska je već imala u sedamnaestom stoljeću.

Kalvinistički protestantizam je, kao nova državna vjera, promoviranjem skromnosti i umjerenosti činio povratnu vezu bogatstvu.

Avanturisti dalekih kontinenata postali su poznati i čudo i znatiželja obavili su klince tog područja. Bogatiji među njima preuzeli su engleski trend i zaputili se sa znanstvenim tutorima na putovanje Europom - Grand Tour; proučavali umjetnost i kulturu, slikali, skupljali dragulje i zapisivali.

Kontrastno, današnja putovanja postala su toliko uobičajena da turist nema jasnu ideju zašto putuje. Najčešće, putuje da bi pobjegao. Pobjeći, to je dobar start za putovanja, jer naše misli kao da su povezane s mjestima, uhljebljene i statične zbog istih cesta kojima se vozimo. Pogledaj što je otvorenost promjenama donijela Nizozemskoj. Promjena mjesta donosi oslobođenje od uobičajene matrice razmišljanja. Zrak noći, ti si nevezan i slobodan. Samo ti i referenca. Odmor i otvorenost. Konzervatisti se bune protiv promjena i upozoravaju na loše implikacije, ali slobodni mislioci vjeruju da uz odgovarajuću referencu, različitosti i promjene imaju samo pozitivan učinak. Referenca je općeniti ideal koji nosi aspekte istine i dobrote. Izbacivanje iz ravnoteže zakačenog pluga oslobodit će vola i kultivirat matricu zemlje. Tako napredujemo. Grand tour trebao je upotpuniti matricu ličnosti i pojedini od njih radili su to na poseban način; u jednom trenutku, dozvoli samo jednu promjenu. U takvom načinu, pogled postaje kao povećalo, a ono što gledamo postaje kao slika Zlatnog nizozemskog doba; možda uobičajena scena, ali za tebe posebna umjetnost. Na taj način naučiš razlikovati što je bitno za tebe, a život kao da počne plesati.

Građani Zlatnog doba s izuzetnijim darom primjećivanja i doživaljavanja posebnosti trenutka postajali su slikari. Slikarstvo zlatnog doba izbacilo je biblijske motive i osvrnulo se na svakodnevne događaje s posebnim interesom. Kič baroka nije dopro do njih, a Francuska revolucija vukla je svoje inspiracije upravo iz tih slika. Najbolji od njih utiskivali su u slike život, a Rembrandt, označen po uvođenju ekstremnije igre svjetlosti i sjene, vjerojatno je uvidio zanimljiva raspršenja svjetlosti na oblacima i počeo ih prenositi na platno.

Pravi slikari imaju dar povećala i omogućuju materijalizaciju unutrašnjih slika. Prije su to bili biblijski motivi, danas su to i popularne knjige koje čekaju svoju ekranizaciju. Ali moderno slikarstvo mijenja svoje perspektive, odvaja se od zadovoljavanja publike i počinje slikati ono što želi vidjeti u budućnosti. Zato mnogi suvremeni umjetnici izražavaju kaos koji se nalazi u njima i prezentiraju ga kao umjetnost.

Zlatno doba trajalo je maksimalno sto godina i počelo je gubiti svoj sjaj, potpuno promijenjen dolaskom Napoleona.

Karakteristike Zlatnog doba održane su do danas, čineći Nizozemsku jednom od najjačih zemalja Europe, iako zanemarenu zbog neznačajnijih utjecaja na kasnije ratove.

Inovativnost zbog tolerancije, bogatstvo zbog trgovine i skromnost zbog vremena i kalvinizma - to je i dalje Nizozemska. Stvari se ne mijenjaju tako brzo. Nedokazivo, period od sto godina ostavio je znak koji traje i danas. Ne treba duga i mukotrpna povijest da se izgradi zemlja koja neće biti samo europska pokrajina u koju ljeti svraćaju turisti, a koja je u biti priživjeli ostatak uhljebljenog komunizma s idejom elitizma.

Ne bi li slikari trebali biti prvi u redu za promjene. Slikar je svaki graditelj, pojedinac koji ima živu verziju budućnosti i ovisno o svojoj profesionalnosti uključuje više ili manje drugih. Slikar je i svaki religiozni, filozofski ili znanstveni izgnanik koji je u prošlosti došao u Nizozemsku zbog veće slobode. Svaki slikar doprinio je današnjem stanju, ovisno o tome koliko je bio sposoban uskladiti se s referencom i promatrati tuđe slike. Slikari i stvaratelji, ne samo analitičari i bleferi.